Učionica Astronomije u Hogwartsu https://blog.dnevnik.hr/xyo-astronomija

srijeda, 18.11.2009.

Planeti Sunčevog sustava - Merkur i Venera

Merkur je planet najbliži Suncu. Jedina letjelica koja se približila Merkuru je bio Mariner 10 koji je tijekom tri susreta snimio oko 45% površine. Zbog blizine Sunca, rijetko je u povoljnom položaju za promatranje, a i tada je vidljiv iznad horizonta samo kratko vrijeme prije izlaska ili nakon zalaska Sunca. Merkur nema prirodnih satelita. Merkur je bio rimski bog trgovine i putovanja, glasnik bogova. Stari su mu Grci nadjenuli čak tri imena: opće ime Stilbon, Apolon za jutarnju pojavu, te večernje ime Hermes, prema bogu medicine, magije, trgovine, lopova, govornika i okultnoga.

Venera je drugi po udaljenosti planet od Sunca. Venera je treće tijelo po sjajnosti na nebu, poslije Sunca i Mjeseca.Venera je dobila ime prema Veneri, rimskoj božici ljepote. Stari Grci su je zvali Afrodita, te Eosphorus za jutarnju pojavu i Hesperus za večernju. U našim krajevima poznata je i pod imenom zvijezda Danica ili jutarnja zvijezda, jer je vidljiva prije izlaska Sunca na istočnom nebu i odmah nakon zalaska Sunca na zapadnom nebu, a kad je u najsjajnijoj fazi može se vidjeti i preko dana.

Evo to je to, stvarno nije puno ni teško... :)
Za zadaću... ovako, napišite mi barem po 4 najvažnije činjenice o svakom od ova dva planeta...
Pozdrav...
:)

18.11.2009. u 19:03 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 12.11.2009.

Evo ispričavam se, malo je u zakašnjenju...
Ali to je zato što sam jučer cijeli dan bila na jednom putu pa nisam mogla pisati.
Evo za početak jedan mali testić... odgovore ostavite u komentarima, za sve točno dobit ćete 5 srpova... nije teško...
1. Što je astronomija i čemu "služi"?
2. Što su zviježda?
3. Koliko ih ima, nabrojite nekoliko (barem četiri).
4. Što je zvijezda?
5. Koliko ih sadržava prosjećna galaksija?
6. Zašto su zemljoradnici bili zainteresirani za zvijezde, objasnite svojim riječima?

Eto, to je to... na koliko pitanja točno odgovoriš toliko bodova dobiješ, a ako odgovoriš točno na SVA pitanja, dobivaš 5 srpova na račun (umjesto bodova)
A onaj koji PRVI pošalje odgovore i ako je SVE točno, dobit će i jedno i drugo...

A sad prelazimo na samo predavanje:

SUNČEV SUSTAV

Sunčev sustav je područje u svemiru koje čini barem jedna zvijezda i objekti koji se kreću u određenoj orbiti oko te zvijezde. Ti objekti mogu biti: asteroidi, kometi, prirodni sateliti, planeti i slično.
Izraz se obično koristi za naš sustav, u kojem je Zemlja. Da se izbjegne zbrka, drugi sunčevi sustavi nazivaju se planetarni sustavi.
U većini drugih jezika naziv je izveden iz riječi Sol, što je latinsko ime za Sunce.

Nebeska tijela koja čine Sunčev sustav
Sunce pripada zvijezdama spektralne klase G2, gdje 99.86% mase sustava otpada na masu zvijezde.
Planeti su osam tijela u Sunčevu sustavu, navodim ih prema udaljenosti od Sunca, od najbližeg do najdaljeg: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.
Poveća tijela koja kruže oko planeta su prirodni sateliti ili mjeseci.
Prašina i druga sitna tijela kruže oko planeta, od čega nastaju planetarni prstenovi.
Svemirski otpad su komadi ili tijela koja su ljudskog porijekla i vecinom se nalaze u orbiti oko planeta Zemlje.
Asteroidi
Kometi
Kentauri su ledena nebeska tijela nalik na komete koja imaju nešto manje ekscentričnu orbitu, koja im omogućava da se zadrže u području između Jupitera i Neptuna.
Trans-Neptunska tijela
Kuiperov pojas je pojas u obliku diska koji se prostire iza planeta Neptuna u širini od 30 AU do 50 AJ od Sunca. Jedan od većih objekata ovoga pojasa je i bivši planet Pluton.
Oortov oblak je hipotetični pojas koji se prostire od 50,000 do 100,000 AJ od Sunca. Vjeruje se da je ova oblast izvor kometa s dugim periodima.
Zodijačka svjetlost
Svemirska prašina

Izvor planetarnih sustava i njihova evolucija
Uobičajeno misljenje je da planetarni sustavi nastaju prilikom tvorbe zvijezda kao i prilikom slučajnih sudara zvjezdanih sustava. Postoji još jedna rasprostranjena teorija: da planetarni sustavi nastaju od zvjezdanih oblaka ili nebula.

Sunčev sustav i ostali planetarni sustavi
Krajem devedesetih godina dvadesetog stoljeća čovjek je uspio pronaći dokaze o postojanju planeta izvan Sunčeva sustava. Otkriće drugih planetarnih sustava postalo je moguće nakon izgradnje moćnih optičkih teleskopa na Zemlji i razvoja posebnih elektronskih naprava (digitalnih kamera), računarskih tehnika obrade podataka, i razvoja dostupnih i jeftinih računarskih mreža. Kroz promatranje Dopplerova efekta u sjaju dalekih zvijezda astronomi su uspjeli dokazati postojanje drugih planetarnih sustava. K tome su prilikom promatranja uspjeli ustanoviti i masu kao i svojstva orbite planeta izvan Sunčeva sustava.

12.11.2009. u 14:40 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 21.10.2009.

Predavanje

Najublje se ispričavam što malo kasnim... ne znam je li vam sada prekasno za predavanje, ja sam kriva i stvarno mi je žao.

Dakle, da više ne duljim, danas ću vas naučiti nešto o razlici između astronomije i astrologije. Te dvije znanosti često su miješane, ali bitno se razlikuju.

Astronomiju ne treba miješati s astrologijom, pseudonaukom koja pokušava predvidjeti ljudsku sudbinu na osnovu praćenja putanja nebeskih tijela. Iako ove dvije znanosti dijele isto porijeklo, ipak se mnogo razlikuju.
Astrologija je nauka, koja se bavi utjecajem planeta na život čovjeka. Astrologija je različita od astronomije, pošto astrologija objašnjava ponašanje ljudi, njihove osobine i sudbinu na bazi rasporeda planeta u natalnoj karti rodjenja i tranzita.
Astronomija, koja etimološki znači "zakon zvijezda" (od grč. astronomia = astros+nomos) je nauka koja obuhvaća promatranje i objašnjenje događaja koji se dešavaju izvan Zemlje i njene atmosfere. Ona izučava porijeklo, evoluciju, te fizikalna i kemijska svojstva tijela koja možemo promatrati na nebu (a koja se nalaze izvan Zemlje) kao i procese koji ih obuhvaćaju.

E sad.
Astronomija koju ćete učiti u Howartsu donekle je sličnija astrologiji, ali u samo nekoliko pojedinosti. Vjerojatno ćete i sami uočiti neke sitnice koje ih spajaju.
POstoje mnogi skeptici koji ne mogu i ne žele povjerovati u magiju zvijezda, kao ni u bilo koju magiju u bilo kojem smislu.

A sada, počet ću sa onim što učenike često najviše zanima što se astronomije tiče; sam prikaz zvijezda, sazviježđa i nebeskih tijela.

Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama. Zviježđa su smišljena prije najmanje 6000 godina, u vrijeme kada su se ljudi počeli baviti poljoprivredom. Zvijezde u pojedinom zviježđu nemaju ništa zajedničkog i u pravilu se nalaze na različitim udaljenostima od Zemlje.
Čemu služe zviježđa? U idealnim uvjetima moguće je bez ikakvih optičkih pomagala vidjeti 1000 do 1500 zvijezda i bez podjele neba u manje dijelove bilo bi teško razlučiti koja je koja zvijezda. Zviježđa su, dakle, izmišljena samo radi lakšeg snalaženja po nebu. Prirodno je lakše pamtiti oblike, nego točne pozicije zvijezda. Osim toga, zbog kretanja Zemlje, zvijezde prividno mijenjaju položaj na nebu ili su vidljive samo u određeno doba godine.
Zašto su zemljoradnici bili zainteresirani za zvijezde? Još od početaka bavljenja poljoprivredom, ljudi su shvaćali da neke kulture bolje uspijevaju ako se posiju u točno određeno doba godine. Isto tako, primjetili su da se izgled noćnog neba periodički mijenja kroz godinu dana. Stoga im je bilo vrlo bitno naučiti prepoznavati zviježđa da bi mogli precizno odrediti vrijeme sjetve ili žetve.
Svaka je civilizacija imala svoje nazive i svoje likove na nebu, iako su neki upadljivi likovi izazivali slične asocijacije kod različitih naroda. S izumom i razvojem teleskopa, pojavila se potreba da se zviježđima označavaju dijelovi neba, a ne samo likovi sastavljeni od vidljivih zvijezda, kako bi se izbjegli nesporazumi oko položaja slabije sjajnih objekata.
Nebo je podijeljeno na 88 zviježđa.

Eto to je za sad to, još jednom se ispričavam na malom kašnjenu :)
Za zadaću... ovako, napišite mi sažetak današnjeg predavanja u najviše petnaest rečenica.
Pozdrav do slijedećeg puta.
Xyo :)

21.10.2009. u 19:08 • 1 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 12.10.2009.

Prvo predavanje

Evo da započnem... ovako.
Dobrodošli na predmet Astronomija. :)
Pravila o pisanju zadaća nadam se da su jasna i vrijede za (koliko znam) većinu profesora u školi. Šaljite mi zadaće na ovaj e-mail: astronomija@net.hr
MOlim vas da uz svaku zadaću napišete datum kad ste ju dobili i potpišete se (napišete ime, prezime i dom u kojem ste)
Zadaće ću nagrađivati bodovima, osim ako me netko nevjerojatno oduševi :) Tom sretniku mogao bi pasti i koji novčić na račun :)
Bit će kratkih blic-testova, postavit ću vam pitanja ovdje u učionici i opet mi na mail pošaljete odgovore...
Ispitivanja će biti preko chata kojeg ću ubrzo staviti u ovu učionicu.
Nadam se da je sve jasno...
Također, možda će u toku nastave biti potrebno pročitati neke knjige ili pronaći neku sliku. U tom slučaju računam na vašu snalažljivost :)
MOlila bih vas za početak sve da na svoje kompjutere instalirate program koji se zove STELLARIUM, može ga se lako downloadati i postoje verzije i za maca i za pc i za linux... nije nužno nabaviti ga odmah na početku, ali nakon nekog vremena postat će nam itekako potreban. :)
MIslim da ćemo se dobro slagati, mislim da nisam loša profesorica :) i mislim da će vam svima dobro ići moj predmet.

U Hogwartsu se astronomija više bavi nomenklaturom što je čini sličnijom astrologiji. Učenici moraju učiti imena zvijezda i planeta, ali i njihove položaje i kretanja. Predavanja iz Astronomije održavaju se na najvišem tornju dvorca svake srijede i uključuju promatranje neba teleskopom (svaki učenik mora posjedovati vlastiti teleskop). Astronomija je obvezan predmet od prve do pete godine školovanja u Hogwartsu. Nakon toga polažu se ČAS-ovi i ako učenik dobije potrebnu ocjenu, može nastaviti pohađati predmet.
Za ispit iz ČAS-ova na petoj godini svi učenici moraju ispuniti slijepu kartu neba.

Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika. Zvijezda isijava svjetlost i toplinu koji nastaju u termonuklearnim reakcijama u središtu zvijezde.
Stabilnost zvijezde ovisi o dvije međusobno suprotstavljene sile:
termonuklearne reakcije nastoje raspršiti materijal zvijezde u okolni prostor
sila gravitacije koja tome se suprotstavlja i koja nastoji zadržati masu zvijezde na okupu

Ako prevlada sila gravitacije, materijal zvijezde se sažima, pa nastaju zvijezde u kojima je materija sabijena do vrlo visokih gustoća (neutronske zvijezde, bijeli patuljci), a ako je masa zvijezde veća od određene kritične granice, dolazi do beskonačnog sažimanja u fizikalni singularitet iz kojeg više ne može pobjeći čak ni svjetlost - crna rupa. Ako nadvlada prva tendencija, zvijezda može eksplodirati u silovitoj eksploziji i tako nastaje nova ili supernova.
Prosječna galaksija sadrži oko stotinu milijardi zvijezda.

Eto to je to za prvi sat, nema zadaće :) Ako nešto ne razumijete, možete me pitati u komentarima...
Pozdrav, vaša profesorica
Xyo :)

12.10.2009. u 17:06 • 3 Komentara • Print • # • ^

subota, 03.10.2009.

Astronomija

Ja sam vaša nova profesorica Astronomije, nastava počinje 12.10., do tada ćete imati rasporede napisane...
Moj kabinet je OVDJE... tu možete gledati stanje svojih bodova i eventualne promijene u rasporedu... vidimo se :)

03.10.2009. u 21:44 • 1 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.